Umetnost u Srbiji – umetničkim kolektivima, zadrugama i malim društvima do boljeg statusa

autor: Danica Gaćinović 0

Bez obzira na pravac, četkicu, reč ili notu, umetnost je i te kako zastupljena u svetu. A da li je ona cenjena u Srbiji i da li od umetnosti može da se živi? Kakav je položaj umetnika i da li ih spaja nezavidan status u društvu?

Foto: Pixabay

Čini se kao da nikada nije bila dostupnija, a u isti mah i manje konzumirana nego danas. Svedoci smo da broj ljudi koji uživa u sadržajima koje nudi umetnost i nije veliki. Pored toga, pravni okviri koji sa sobom povlače pitanje njihove zarade i zdravstvene zaštite samo su neki od problema sa kojima se mladi umetnici danas susreću.

Slikar i asistent na Akademiji umetnosti u Novom Sadu Nemanja Mrkšić kaže da je umetnost način života, da je biti umetnik velika odgovornost ali i najlepša profesija. Takođe, smatra da umetnost ne mora da se objašnjava dodatnim tekstom, ali ističe da je taj tekst postao važniji od samog dela, a da umetnici postaju filozofi da bi objasnili svoj rad. On naglašava da dobroj slici ili skulpturi to nije potrebno jer dobro delo će uvek biti dobro delo.

Prema važećem Zakonu o kulturi, samostalnih umetnik određen je kao „fizičko lice koje samostalno, u vidu zanimanja obavlja umetničku delatnost i kome je reprezentativno udruženje u kulturi utvrdilo status lica koje samostalno obavlja umetničku delatnost u oblasti kulture“. Studentkinja slikarstva Anja Preradović smatra da se generalno o položaju umetnika u Srbiji malo govori.

„Umetnik pre svega nema sva prava kao i svaki drugi član društva, ne smatra se radnikom. Naravno, postoje i zaposleni umetnici, oni koji rade u prosveti. Da bi dobio osnovno zdravstveno osiguranje, on mora biti prijavljen kao radnik, ali samostalni umetnik je nasuprot toga prepušten sam sebi i retko se dešava da je umetnik svrstan i tretiran kao i svaki član društva. Upravo je tu problem na koji se niko ne osvrće. Srbija nema parče neba kako za mlade tako ni za starije, oformljene umetnike”, kaže ona i dodaje da se situacija jako teško, ali postepeno može ispraviti kroz oformljavanje umetničkih kolektiva, zadruga, malih društava koji će imati uticaja i na taj način se možda izboriti za bolji status.

Glumica Bojana Milanović navodi da još uvek za sebe ne može da kaže da je umetnica, jer ta reč ima težinu, te da se bori da to postane. Na pitanje sa kakvim se to problemima umetnici danas susreću ona kaže da probleme, kao i samu umetnost stvaraju sami.

„Odabrali smo umetnost kao poziv i ne treba da se žalimo. Ne mogu, niti želim da kažem da smo neshvaćeni, kao što to obično čujemo, jer smo mi tu da shvatimo ljude i našu publiku, tako da je potpuno u redu da budemo i u problemu. Za mene je najvažnije i težim ka tome da sva publika bude jedno. Ljudi posvećuju onoliko pažnje koliko im mi dozvoljavamo i nudimo, mi smo tu da se borimo za publiku. Sva odgovornost je naša”, ističe Milanović i dodaje da kako bi podstakli mlade da se interesuju za umetnost, potrebno je biti iskren i ne lagati ih jer oni to, kao i svi, i te kako osete.

Foto: Pixabay

Živimo u eri brzog napretka tehnologije. Ekspanziju interneta ni umetnost nije uspela da izbegne, te je stvorena nova vrsta takozvane digitalne umetnosti koja živi u onlajn prostoru. Pesnikinja Mariola Pantelić smatra da sa pojavom interneta imamo isti broj onih koji čitaju, pišu i kritikuju, te svi mogu da rade sve. Kada je reč o interesovanju publike za umetnost, navodi da ona počinje od najranijeg detinjstva.

„Ko odrasta uz muziku, lepu reč, vizuelne umetnosti, dobre i kvalitetne filmove, ide na predstave i još mnogo toga, kad poraste, neće imati problem sa interesovanjem makar za neku od umetnosti. Pravi ljubitelji umetnosti joj posvećuju dovoljno pažnje. To su oni koji nijedan dan ne mogu da zamisle bez neke od umetnosti ili bez stvaranja iste. Mislim da postoji mnogo više onih koji nisu učeni umetnosti, nisu naučili da je cene, da je konzumiraju, već se okreću jednostavnosti, onome što se lakše razume”, smatra ona.

„Umetnost nikada ne prima svet kakvim ga je našla, niti ga ostavlja takvim”, rekao je Tin Ujević. Umetnost opstaje razvijajući se i menjajući se u skladu sa vremenom, a najvažnija je poruka koju umetnik želi da prenese. Stoga, u cilju poboljšanja položaja umetnosti i umetnika, prevashodno je potrebno uticati na društvo i državu, da umetnici mogu slobodno da razvijaju svoju umetnost i potpuno odgovore svom kulturnom zadatku.

Nema komentara

Napišite komentar