Četvrta vlast

„U društvu koje propada, umjetnost, ukoliko je prava, nužno odražava propadanje. Njena najvažnija društvena obaveza je da pokaže da je svijet promjenljiv i doprinese da se promjeni.“ –rekao je Ernst Fišer.

Preovladavajući društveni sistem u svijetu danas je kapitalizam. Kapitalizam, koji se često stavlja pod okriljem slobodnog tržišta, gdje je djelovanje monetarne vlasti neograničeno. Mnogi gladuju dok manjina ne vadi ruke iz džepova. Ljudi su robovi manjini, služe u strahu ne pokušavajući da promjene barem svoju svijest. Kapitalizam i nacizam, gdje je razlika među ovima dvijema ideologija, jedna ostavlja ljude da gladuju druga ih ubija, rezultat je isti.

Da bi shvatili djelovanje monetarne vlasti, najbolje je poznavati igru „Monopol”. Jedini način pobjede je kupovati sve što možeš. Poenta je da se na kraju igre sve vraća u kutiju jer sve je to postojalo i prije nas, a postojaće i posle nas, samo se igrači mjenjaju.

U univerzumu vladaju zakoni kojima i pojedinci i društvo moraju da se pokoravaju. Moć monetarnog sistema kontroliše i političke strukture u „slobodnim društvima”.

Pokretačka sila tržišta, ma kako prikrivena, jeste oskudnost- nemaština. Studenti uče da bi sjutra nemali, ili ima onih koji žele bolje za sve. Za industriju u cijelini je dobro dok ima oskudnosti, zato što se time povećava potražnja. Ovakvim pristupom se automatski zanemaruje okolina - briga o ljudima. Takođe,  banke namjerno dovode do smanjenja zaliha novca u opticaju, primoravajući time ljude da se međusobno nadmeću iz dana u dan, jer prosto nema dovoljno za sve, time produžavajući siromaštvo i klasne razlike.

Najvažnija stvar za ljudsko biće jeste opstanak, a u monetarnom sistemu ovaj nasledni sopstveni interes se svodi na konstantnu trku za profitom koja dovodi do ozbiljnih poremećaja vrijednosti u društvu. Recimo, diploma je sama po sebi vrijedna, ona svoju vrijednost ne stiče kupovanjem već marljivim odnosom prema učenju i sticanju znanja. Plaćanje diploma je problem sa kojim su suočeni studenti na Univerzitetu u Crnoj Gori.  Navela sam primjer diploma, jer diploma je nagrada, a ne stvar koja se kupuje, njena vrijednost je stavljena na vagu po završetku studija. Ovakav mentalitet je pokazao da donosi mnogo više štete nego koristi za društvo, zato što je briga o društvu uvek podređena novčanom dobitku. Pitanje je, šta je tu vrijednost?

Naša verovanja i vrijednosti su oblikovana našom kulturom. Ljudski sistem vrijednosti je u velikoj meri proizvod sredine.Pod uticajem monetarnog sistema, ljudi vođeni ličnim dobitkom, i kroz poremećene vrijednosti, stvorena je kultura gramzivih, sebičnih, agresivnih i nesigurnih ljudi. Sebičnih, koji „grabe” samo za sebe, plašeći se da im ne ponestane. Agresivnih, ili možda bolje rečeno gladnih, koji žive u strahu da će izgubiti, isto možemo reći i za nesigurne.

Na kraju, naše vrijednosti su zasnovane na onome što nam pomaže da izgradimo sebi lakši život. Vrijednosti imati, a ne biti. Ako živimo u sistemu koji nagrađuje takmičarski duh, neprosvijećeni sopstveni interes, nadmetanje, onda će upravo te vrednosti istrajavati u društvu. Iako su mnogu ljudi „veliki na rečima‟ kada se govori o iskrenosti, brizi o drugim ljudima i poniznosti, lako je shvatiti zašto ovi kvaliteti ne istraju, jer sistem preživljavanja u današnjem društvu njih ne podržava.

„Ne sumnjajte da mala grupa ljudi može da promjeni svijet. Do promjene tako i dolazi.“ – Margaret Mid.