Intervju sa Jelenom Božić: TAKT opstaje jer iza njega stoje ljudi koji se nisu predali jer je teško

autor: Milica Čučković 0

Nevladina, neprofitna organizacija iz Novog Sada, Kulturanova, već godinama gradi prostor za umetnost koja uključuje zajednicu i otvara dijalog o temama koje se često guraju na margine.

Njihovi najnoviji programi Taktilni heroj, AFTER AFTER i TAKT Fest tematski su različiti, ali povezani istom vizijom: umetnost kao alat za društvenu odgovornost i aktivno učešće publike. Programi otvaraju mnoge tabu teme kao što su praksa inkluzije kroz prevod predstave na znakovni jezik, festival koji opstaje zahvaljujući zajednici i poruci da je muzika i dalje oblik bunta i mnoge druge kroz koje Kulturanova pokazuje da nezavisna kultura može biti održiva.

U razgovoru sa koordinatorkom programa Jelenom Božić, osvrćemo se na njihove aktuelne projekte, međunarodne saradnje, izazove rada u savremenom kulturnom sistemu i na pitanje koje se provlači kroz sve njihove programe: šta publika nosi sa sobom kad se svetla ugase.

Vaši poslednji programi Taktilni heroj, AFTER AFTER i TAKT Fest su tematski različiti. Šta ih povezuje u okviru programske vizije Kulturanove?

Taktilni heroj i AFTER su predstave i performansi nastali u okviru projekta Universal Art Design koji se bavi podrškom mladih umetnika koji rade sa marginalizovanim grupama ili su i sami pripadnici takvih grupa. TAKT Fest, sada već tradicionalno, svoju godišnju tematiku bira na osnovu društvene klime i potreba o tom trenutku. Poslednji se bavio muzikom, aktivizmom i buntom. Jedan pripada programskom stubu Muzikanova, drugi programskom stubu Futuranova. Ono što ih spaja je davanje glasa onima čiji glas je sistemski utišan, kroz umetnost i siguran prostor.

AFTER AFTER otvara tabu temu muškog mentalnog zdravlja. Kako ste uspeli da se bavite ovom temom bez senzacionalizma, a sa jasnom društvenom porukom? 

To je autorski projekat jedne umetničke grupe, koja je u okviru većeg projekta dobila podršku za razvoj predstave. Umetnici su pre same pripreme performansa bili deo inkluzivnog kampa u Poljskoj, treninga u Srbiji o projektnom menadžmentu i sa akcentom na osetljive teme, a nakon toga su zajedno sa mentorima razvijali predrasude. Sve ovo je spoj praktičnog, teorijskog i iskustvenog znanja i nas iz Kulturanove, ali i samih umetnika i učesnika.

Foto: Kulturanova

S obzirom na to da se TAKT Fest ove godine održava bez donatora, kako danas opstaje jedan nezavisni festival?

Veoma teško. Potrebno je mnogo hrabrosti, upornosti i želje, a pre svega iskrena potreba ljudi koji veruju u neke određene vrednosti da po njima deluju i kada to izgleda praktično neizvodljivo. Ipak, iskrenost u delima se prepoznaje, zajednica će uvek vratiti kada joj pružate i gradite nešto sa njom. TAKT opstaje jer iza njega stoje ljudi koji se nisu predali jer je teško - to nas je motivisalo.

Kakva je uloga umetnosti u podsticanju društvenih promena?

Umetnost je jedan od najvećih pokretača društvenih promena. Ona vam daje mnoštvo različitih perspektiva, uglova i načina da o teškim, bolnim, komplikovanim stvarima progovorite onako kako vama odgovara - onim autentičnim vašim. Ona koristi reč, izraz, mimiku, pokret, tišinu, prostore i emociju. A iz emocije se sve pokreće. Caka je što umetnost i one negativne emocije kanališe u kreativne i konstruktivne.

TAKT Film Fest okupio je autore sa više kontinenata. Koliko su međunarodne saradnje važne za lokalnu kulturnu scenu? 

One nam donose znanje, iskustvo i veštine koje možda bez tih međunarodnih saradnji ne bismo imali. Daju novu perspektivu i načine kako se može poboljšati život u lokalnoj zajednici. Oplemenjuje je. Dodatno ne postoji bolji način za upoznavanje tradicije, kulture i baštine od bavljenja lokalnim temama.

Kulturanova se godinama bavi marginalizovanim grupama i temama. Koliko je teško ostati dosledan tim vrednostima u današnjem kulturnom sistemu?

Ako govorimo o sistemu koji se apsolutno ne bavi marginalizovanim grupama - veoma je teško. Takve grupe često nemaju osnovna ljudska prava, nemaju podršku i nevidljive su. Često, zbog toga nemaju poverenja. Ako govorimo o potrebi i želji, vrlo je lako. Naše najlepše aktivnosti su se izrodile iz rada sa marginalikzovanim grupama. One nam otkrivaju svetove, misli, osećanja i pojave za koje nismo ni znali da postoje. One nam otkrivaju raznolikost, koja nam je toliko potrebna.

Na koji način publika doprinosi stvaranju zajednice?

Sa sobom će neupitno svako poneti neko svoje iskustvo i poruke, zato biram poziv na promenu. Nema lepšeg osećaja za nas, nego kada vidimo našu publiku koja dalje pomera granice i koja umesto konzumenata postaje kreator sadržaja.

Kulturanova pokazuje da i u teškim uslovima nezavisna kultura može da opstane ako iza nje stoje ljudi koji veruju u ono što rade. Njihovi projekti ne ostaju samo na niovu iskustva, već pozivaju publiku da razmišlja, reaguje i postane deo promene, a ne samo njen posmatrač.

    Napišite komentar


Nema komentara

Napišite komentar