Šta stoji iza protesta u Bangladešu?

autor: Boris Radić 0

U Daki, glavnom gradu Bangladeša, 12. decembra je upucan glavni politički aktivista Šarif Osman Hadi. Od tada, država na obronku Indijskog poluostrva ne zna za mir. Hadi je, posle zadobijenih povreda, prebačen u bolnicu u Singapur, gde je i preminuo.

 

Nakon Hadijeve smrti, veliki broj protesta zahvatio je zemlju kao snažan monsun, hranjen nezadovoljstvom stanovnika za manjak pravde i odgovornosti. Protesti su obeleženi uzvicima i klicanjem parola za koje se zalagao Hadi, ali i nasilnim razbijanjem lokala i ustanova. Demonstranti su vandalizovali nacionalne dnevne novine „Prothom Alo” i novine na engleskom jeziku „The Daily Star“. Vojnici, policajci i političke ličnosti su zajedno sa vatrogascima spašavali ljude zaglavljene u pomenutim prostorijama. Kulturni centri Čajanaut, kao i prostorije posvećene diplomatskoj misije Indije i objekti povezani sa Avami ligom, takođe su demolirani u ovim masovnim skupovima.

 

Učesnici protesta zahtevaju pravdu za Hadijevu smrt, koji je postao poznat nakon prošlogodišnjih protesta koji su za rezultat imali okončanje petnaestogodišnje vlasti bivše premijerke Šejk Hasine i prisilili je da pobegne u Indiju i upravo njenu političku partiju okrivljuju za ovaj gnusni čin. Neidentifikovani napadači su prema izveštajima  lokalnih medija, ubrzo nakon atentata, pobegli u Indiju.

 

U leto 2024. godine, Bangladeš je bio zahvaćen velikim studentskim protestima, prvobitno pokrenutim zbog zahteva za reformu kvota i bolju ekonomiju koji su se brzo pretvorili u masovni pokret protiv korupcije i premijerke Šejh Hasine, eskalirajući u nasilje sa stotinama žrtava, što je kasnije dovelo do povlačenja Hasine i raspuštanja parlamenta.

Foto 1: protesti u Bangladešu preuzeto sa portala Jacobin

 

Po pitanju aktuelnih protesta, privremeni šef vlade i dobitnik Nobelove nagrade, Muhamad Junus, poručio je da snažno osuđuje bilo kakav oblik nasilja, podmetanje požara i uništavanja imovine, ali i da će se pojačati broj pripadnika policije i vojske sa zadatkom da u ovom trenutku održe red i mir.

 

Odmah posle napada na Hadija, policija je uhapsila 10 osoba, ali tačna lokacija osumnjičenih i dalje nije poznata.

 

Politička situacija sa Indijom se još više zakuvala, jer je otprilike u isto vreme kada se dogodio napad na Hadija, u severnom Bangladešu ubijen jedan hindus zbog optužba za bogohuljenje. Indija je kao odgovor na ovaj akt suspendovala sve vize i zabranila ulazak u zemlju svojim komšijama.

 

Sahrana preminulog aktiviste održala se prošle subote, u Daki. Njoj je prisustvovalo nekoliko stotine hiljada ljudi i odalo počast vođi studentskog pokreta. Hadi je sahranjen blizu centralne džamije Univerziteta u Daki pored pesnika Kazija Nazrula Islama, čiji su stihovi inspirisali revoluciju prošle godine.

 

Neposredno posle sahrane, u zemlji je proglašen Dan žalosti, a u džamijama je spremljena posebna molitva upravo u čast Hadiju. Hadi je trebalo da se kandiduje na predstojećim parlamentarnim izborima u februaru 2026. godine.

 

Tokom 2025. godine talas protesta zahvatio je, uz druge zemlje sveta, veliki broj azijskih zemalja. Bangladeš, Nepal i Filipini samo su neki od primera država u kojima su studentski protesti načinili prvi korak ka pobuni, sa ciljem stvaranja okruženja pogodnog za razvitak boljih životnih uslova.  

 

Nakon što se slegla vatra, Daka je postala napeto jezgro bezbedonosnih mera, Junusova vlada je postavila policiju i paravojne snage da se uspostavi red. Dok ljudi oko mesta gde je Hadi ubijen ostavljaju sveće i crvene zastave, Bangladeš se trenutno nalazi između pobune i rezignacije, dok ulice proganja sećanje na revoluciju koja je skoro izbila.

    Napišite komentar


Nema komentara

Napišite komentar