Dok mnoge evropske zemlje sve jasnije prepoznaju kulturu kao ključni faktor razvoja i društvenog napretka, Srbija, zajedno sa većinom balkanskih država, i dalje zaostaje za evropskim standardima ulaganja u umetnost i kreativne industrije.
Koliko Srbija zaista ulaže u ovaj potencijal i kako izgledamo u poređenju s Evropom?
Srbija i region: Skromna ulaganja, puno mogućnosti
Slovenija prednjači u regionu sa 115 evra po stanovniku i festivalima poput Festivala Ljubljana, koji privlače turiste i jačaju UNESCO lokalitete. Hrvatska ulaže 1,37% budžeta, podržavajući Pulski filmski festival i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Crna Gora, sa 0,9% budžeta, koristi festivale poput KotorArt-a za promociju kulture.
Prema podacima za 2025. godinu, Srbija izdvaja samo 0,67% državnog budžeta za kulturu što je daleko ispod UNESCO-ve preporuke od 1%. To znači oko 18 evra godišnje po stanovniku, što nas svrstava među najslabije finansirane zemlje u Evropi.
Još je zabrinjavajuće što deo tih sredstava odlazi na netransparentne projekte. Na konkursima Ministarstva kulture često se finansiraju organizacije bez iskustva u umetnosti, dok institucije poput Muzeja savremene umetnosti ili Kulturnog centra Beograda dobijaju ograničena sredstva. Kada ste poslednji put čuli da je neka seoska biblioteka ili lokalna galerija dobila ozbiljnu podršku?
Ipak, Srbija ima čime da se pohvali. EXIT festival privlači desetine hiljada turista u Novi Sad, dok Beldocs stavlja srpske dokumentarce na svetsku mapu. Prema Agenciji za privredne registre, kulturne i kreativne industrije čine 2% BDP-a i zapošljavaju oko 60.000 ljudi što je više od nekih privrednih grana. Projekti poput Novi Sad – Evropska prestonica kulture 2022. pokazali su kako kultura može transformisati grad, privući investicije i ojačati zajednicu.
Foto: Eunic Srbija
Evropa: Kultura kao pokretač
Evropa ide korak dalje. Francuska, sa 2% budžeta, ima Luvr i Kanski filmski festival, koji generišu milione od turizma. Projekti poput restauracije istorijskih lokaliteta kao što je Versaj, direktno doprinose rastu turizma i ekonomiji.
Nemačka je povećala ulaganja u kulturu za oko 70%, fokusirajući se posebno na digitalizaciju muzeja, pozorišta i festivala. Projekti kulturne inkluzije i razvoj kreativnih četvrti u gradovima kao što su Berlin i Hamburg ekonomski su podigli te delove grada.
Holandija finansira stotine projekata preko Creative Industries Fund NL, čineći Amsterdam centrom kulturnog turizma. Pored državnih budžeta, kulturni sektor u Evropi dobija snažnu podršku i iz fondova poput Kreativne Evrope, čiji je budžet za period od 2021. do 2027. godine iznosio čak 2,44 milijarde evra. Srbija ima pravo da konkuriše za ove fondove, ali uspeh u povlačenju sredstava zavisi od organizovanosti i transparentnosti kulturnih politika.
Zašto kultura nije prioritet?
U Srbiji se kultura često doživljava kao luksuz, a ne kao potreba. Često je prva na udaru kada dođe do rezanja budžeta. A ipak, svaki dinar uložen u kulturu vraća se kroz turizam, obrazovanje i ponos zajednice. Zamislite da Kalemegdan postane svetski poznat po umetničkim instalacijama, ili da Niš oživi kroz festival ulične umetnosti. Projekti poput Evropske prestonice kulture u Novom Sadu pokazali su da je to moguće. Grad je privukao investicije, turiste i postao regionalni kulturni centar.
Šta možemo da promenimo?
Srbija ima talente: od mladih reditelja i scenarista čiji filmovi osvajaju nagrade, do mladih dizajnera koji rade za svetske brendove. Ali potrebno nam je:
Transparentno finansiranje: Jasni konkursi i podrška pravim umetnicima, a ne „fantomskim“ organizacijama.
Veća ulaganja: Bar 1% budžeta, kao što preporučuje UNESCO.
Bolja infrastruktura: Obnoviti pozorišta u unutrašnjosti, poput onih u Šapcu ili Leskovcu, i podržati male festivale.
Povezivanje s Evropom: Aktivnije konkurisati za fondove Kreativne Evrope, kao što rade Slovenija i Hrvatska.
Sledeći put kad odete na koncert u Dom omladine ili posetite izložbu u Kulturnom centru Beograda i Novog Sada, zapitajte se: šta možemo da učinimo da ovo bude naša svakodnevica?
Zašto kultura i dalje stoji na marginama naših društvenih prioriteta? Da li smo spremni da promenimo percepciju i konačno shvatimo da ulaganje u umetnost nije trošak, već ulaganje u budućnost?
Kultura je ono što nas povezuje i inspiriše i zato podržimo domaću umetnost kupovinom karata, deljenjem događaja ili pričom o umetničkim vrednostima i njihovim potencijalima koji nas okružuju.
Nema komentara