Desilo se 18 femicida u prethodnih 12 meseci, čak 17% majki se ne oseća bezbedno pored svojih partnera, a plate žena su 22% manje nego plate muškaraca. Ovo su okolnosti u kojima dočekujemo ovogodišnji Međunarodni dan žena. Prema mnogim podacima, situacija na polju rodne ravnopravnosti nije na zavidnom nivou, a žene nastavljaju da protestuju i da se bore protiv patrijahalnih tekovina, kako u društvu, tako i u sistemu.
Paralelno sa tim, studenti se takođe bore za funkcionalnije i pravednije društvo. Blokade fakulteta traju već tri meseca, a protesti koji okupljaju ogroman broj ljudi su sve učestaliji. Studenti tvrde da njihovi zahtevi nisu ispunjeni i nastavljaju sa svojom borbom, pa se u tom duhu ove godine priključuju obeležavanju Dana žena.
Ovo su problemi koje kolektiv „8. mart svaki dan“, ističe u svom saopštenju u kom najavljuje protestni marš pod sloganom „Bez nas sve(t) staje“ koji počinje u 15h na Trgu Republike u Beogradu. Što se tiče studentske podrške, studenti Univerziteta u Beogradu organizuju skup na Studentskom trgu u 13h pod nazivom „Žene u prvim redovima“, nakon čega će ići u šetnju ka Višem javnom tužilaštvu. Nakon toga, studenti će se priključiti maršu, a na kraju uslediće skup u 18h pod nazivom „Rame uz rame, studenti i radnici“ na različitim tačkama u gradu.
Pored protesta u glavnom gradu, studenti Medicinskog fakulteta u Novom Sadu organizuju protestnu šetnju kroz grad koja počinje u 12.30h kod Zavoda za farmaciju kada će proći pored KCV Urgentnog centra i porodilišta Betanija, u cilju podizanja svesti o femicidu i akušerskom nasilju. Paralelno, studenti Filozofskog fakulteta u istom gradu organizuju protest pod nazivom „Šta žene znaju sa jajima“. Skup počinje u 11.30h na kampusu, nakon čega će se šetati do Skupštine Grada, kako bi se pokazalo da seksistički komentari potpredsednika Vlade Srbije nisu dopustivi.
Kolektiv „8. mart svaki dan“ se pridružio jučerašnjem generalnom štrajku, dok ističu da se danas pokazuje snaga feminističkog štrajka. Kako navode u svom saopštenju, a kako i sam slogan kaže, ideja je da se prikaže kako bi izgledao svet u kom bi se žene potpuno povukle iz svakog neplaćenog i potplaćenog rada. Ovo obuhvata neodlaženje na posao, ali i sav neformalni rad, kao što su kućni poslovi koje žene obavljaju bez ikakve naknade zbog okvira patrijahalno uređenog društva. „Kažu nam da je taj fizički i emotivni rad dokaz naše ljubavi. Ono što nam ne kažu jeste da taj rad vredi petinu ukupnog budžeta države“.
Saopštenje ističe i žene iz ruralnih sredina koje su u velikom obimu žrtve patrijahalnog i kapitalističkog društva, s obzirom na to da su im uskraćene osnovne potrebe, uključujući i zemlju koja im pripada. Ovakve politike ostavljaju žene bez mogućnosti sopstvene autonomije niti bega od potencijalnog nasilja, čime se patrijarhat samo osnažuje.
Pored svih važnih problema koje ovo saopštenje ističe, iz konteksta se ne sme izbaciti ni činjenica da je u prošloj godini ubijeno 19 žena od strane njima bliskih muškaraca, od kojih je veliki deo nasilje prijavljivao više puta u periodu pre ubistva. Od početka 2025. godine desila su se tri femicida, koji pokreću razgovor o femicidima kao mnogo široj problematici, s obzirom da se u sva tri slučaja radi o ubistvu majke od strane njenog sina.
Međunarodni dan žena postoji kako se ne bi zaboravile upravo sve ove okolnosti, ali i sva dosadašnja postignuća feminističkog pokreta. U većini Srbije postoji manjak svesti o suštini ovog praznika, te je pretvoren u dan kada su muškarci dužni da svojim majkama, sestrama, ženama i prijateljicama kupe cvet.
A zbog čega se zapravo Međunarodni dan žena obeležava 8. marta?
Dan žena je prvi put obeležen na nacionalnom nivou u Sjedninjenim Američkim državama 23. februara, zbog velikih protesta u Njujorku koji su se desili tog datuma 1908. godine, kada je 15.000 žena protestovalo tražeći bolje uslove za rad, kao i pravo glasa. Praznik se prvi put obeležava na internacionalnom nivou 19. marta 1911. godine. To je rezultat predloga Klare Cetkin, vođe Ženske kancelarije Socijal-demokratske partije u Nemačkoj, koja je to predložila godinu dana ranije na Međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu. Međutim, već 25. marta 1911. godine dešava se veliki požar u fabrici u Njujorku, kada je život izgubilo preko 140 žena. Ovaj događaj izazvao je lavinu kampanja i protesta u cilju borbe za bolje radne uslove za žene. Takođe, 23. februar 1917. godine je značajan datum, s obzirom na to da su tada otpočeli protesti žena koje su želele „hleba i mira“. Nekoliko dana ženskih štrajkova u tom periodu doveli su do abiciranja cara i dodele prava glasa ženama.
Međunarodni dan žena se osmog marta prvi put obeležava 1913. godine, kada se inicijalni Dan žena, 23. februar, prevodi na Gregorijanski kalendar. Ovaj praznik potpuno je prepoznat od strane Ujedinjenih nacija 1975. godine, a broj država u kojima se osmog marta obeležava Dan žena postaje sve veći.
Foto: New Statesman
Nema komentara