Da li je Dnevnik Radio-televizije Vojvodine slobodan?

autor: Milica Stevanović 0

Prošle nedelje održan je četvrti po redu "Slobodan dnevnik" na Kampusu. On je nastao kao odgovor radnika i radnica Radio-televizije Vojvodine zbog nezadovoljstva trenutnom uređivačkom politikom u ovoj instituciji. 

Da li ovakvo ime znači da redovni Dnevnik Radio-televizije Vojvodine nije slobodan?

Foto: Norbert Šinković/Radio Slobodna Evropa

Poslednja tri meseca, Radio-televizija Vojvodine našla se na meti kritike i osude od strane građana i građanki da ne obavlja posao javnog medijskog servisa, odnosno da ne izveštava objektivno i pravovremeno o dešavanjima koja su se desila u državi nakon pada nadstrešnice.

Smiljana Milinkov, šefica Odseka za Medijske studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, za Odjek je istakla važnost postojanja "Slobodnog dnevnika" i sindikata: 

"Sindikat Nezavisnost" na RTV-u zalaže se za pravo na slobodno informisanje i javno podržava studente kroz različite akcije, kao i kroz medijski projekat pod nazivom "Slobodan dnevnik".

Glavni poverenik sindikata "Nezavisnost JMU RTV" i novinar Radio-televizije Vojvodine, Darko Šper, za Odjek je izjavio:

"Javni servis uopšte ne ispunjava ulogu javnog medijskog servisa i protivzakonito informiše, odnosno ne informiše u svom Prvom programu televizije o svim aktuelnim dešavanjima u Srbiji od prvog novembra naovamo."

Kada govorimo o kritikama javnosti, ona je pre svega dolazila od Novosađana i Novosađanki, koji su u nekoliko navrata organizovali proteste zbog nezadovoljstva izazvanog radom RTV-a.

I ovde Šper vidi kritiku javnosti kao opravdanu te dodaje:

"Posebnu težinu ima to što pokrajinski javni servis sa sedištem u Novom Sadu gde je i došlo do pada nadstrešnice i jedna takva medijska kuća nikako sebi ne bi smela da dozvoli da izveštava u dosluhu sa vladajućom strankom preko određenih ljudi na rukovodećim mestima u Prvom programu televizije."

Pokušali smo da stupimo u kontakt sa upravom Radio-televizije Vojvodine, kako bi tekst bio sveobuhvatan i potpuno objektivan, međutim, direktor RTV-a Goran Karadžić se izjašnjava da ne želi da daje izjave za neregistrovane medije.

Kada mu je predočeno da bi tekst bio značajno sveobuhvatniji sa njegovom izjavom te da bismo voleli da upotpunimo sliku sa mišljenjima svih uključenih, odgovora i dalje nije bilo.

Profesorka Milinkov takođe navodi da je izveštavanje Radio-televizije Vojvodine vidno pristrasno te da ovako nešto nije prihvatljivo. 

"Na primer, u "Vojvođanskom dnevniku" u svakom trećem prilogu emituju se izjave predsednika, premijera ili drugih javnih funkcionera, i stoga to pokazuje da Radio-televizija Vojvodine vrlo pristrasno i prorežimski izveštava i samim tim ne ispunjava ulogu koju bi javni servis trebalo da ima, a to je informisanje u javnom interesu."

Prilikom nezadovoljstva na rad u nekim drugim medijskim kućama, zaposleni su često isticali da postoji direktan ili indirektan pritisak nadležnih na sadržaj koji treba ili ne treba da se proizvodi. 

Darko Šper tvrdi da nije siguran koliko je ovo često jer sindikati gotovo nikome nisu prva adresa za dileme ove vrste, ali spomenuo je kako misli da treba reagovati u odnosu na njegovo dosadašnje iskustvo:

"Što se tiče pritisaka od strane rukovodilaca Prvog programa televizije na zaposlene, ja to zaista ne mogu da komentarišem s obzirom na to da se zaposleni retko obraćaju sindikatima za neku vrstu saveta ili pomoći. Kada je to bio slučaj, savetovali smo im da, ukoliko smatraju da autorski rad ili emisija koju uređuju nije u skladu sa Kodeksom novinara Srbije ili Zakonu o javnom medijskom servisu ili Zakonu o informisanju, svoje emisije ili svoj prilog ne potpišu."

Milinkov ističe i da pozitivnih primera u medijima ima, ali i kod nekih radnika na javnom servisu i da treba stati u njihovu odbranu: 

"Pažnju treba skrenuti na medije koji profesionalno izveštavaju, kojih je manje, koji trpe pritiske, pretnje, ali ostaju dosledni u odbrani novinarstva. Već duže vreme se članovi Sindikata "Nezavisnost" na RTV-u bore i za prava zaposlenih ali i za ono što bi trebalo da bude demokratski razvoj društva, a u okviru toga i pravo na kvalitetno informisanje i javni servis koji funkcioniše u skladu sa zakonom i interesom svih građana."

Za kraj, Darko Šper je prokomentarisao i promene koje smatra da su neophodne za bolje i nezavisnije funkcionisanje javnih servisa u budućnosti:

"To će biti jako teško i sada je jako teško, plašim se da će velike promene morati da doživi uređivačka politika prvog programa RTV-a, odnosno informativni program, kada se naša medijska kuća bude potpuno oslobodila ljudi koji trenutno rukovode tom programskom celinom. 

Kako će to izgledati, zaista ne znam, ali mislim da većina ljudi u prvom programu informativnog programa, više neće moći da obavlja svoj posao, moraće ili da menjaju profesiju ili da drastično menjaju sebe, a da bi promenili sebe, moraće mnogo da se potrude."

Nema komentara

Napišite komentar